U Muzeju solarstva u gradu Pagu svečano je otvorena manifestacija “Misec Paške soli 2025.” i predstavljena arhitektonska instalacija “450 godina rođenja Bartula Kašića”.

O liku i djelu Bartula Kašića na svojevrsnom okruglom stolu u sklopu svečanosti govorili su arhitekti Matija Pogorilić i Samantha Pavić, a o važnosti i Kašića i soli, jednog od brojnih brendova ovog posebnog otoka, kao i o važnosti suradnje te ove velike manifestacije govorili su i gradonačelnik grada Paga Stipe Žunić, direktorica TZG-a Pag Vesna Karavanić, direktor Solane Pag Josip Ćapin te predstavnik Srednje škole “Bartul Kašić” iz Paga prof. Toni Herenda.
Direktor Solane Pag, Josip Ćapin kako ove manifestacije, koja se održava treću godinu za redom, ne bi bilo bez potpore Grada i TZG-a te radnika Solane Pag.
„I na ovaj način prezentiramo sebe, svoj rad te potičemo razvoj. Čast nam je što otvaramo arhitektonskom instalacijom posvećenoj Kašiću, najpoznatijem Pažaninu. Pag je grad soli i razvoj Paga omogućila je upravo sol“, kazao je Ćapin najavivši brojna događanja u sljedeća četiri tjedna koja povezuje i sol, i sir, i vino…
Gradonačelnik Žunić službeno je otvorio “Misec Paške soli”, manifestaciju koja je postala prepoznatljiv simbol Paga i paške tradicije.
„Sol je oduvijek bila život i bogatstvo Paga. Ona je oblikovala našu povijest, naš identitet, našu kulturu i naš način života. A ova manifestacija nije samo podsjetnik na slavnu prošlost solane i težak rad naših predaka, već i prilika da pokažemo koliko je sol i danas važna – kao gospodarska, kulturna i turistička vrijednost. “Misec paške soli” povezuje baštinu i suvremenost, a upravo je to put kojim naš grad ide; čuvamo tradiciju, a istovremeno otvaramo nova vrata razvoju“, naglasio je Žunić dodavši kako je ova manifestacija ulaganje u budućnost te da je ulaganje truda obveza prema onima koji su im ovu baštinu ostavili, ali i prema generacijama koje dolaze.
Direktorica paške turističke zajednice, Vesna Karavanić istaknula je važnost kontinuiteta održavanja ove manifestacije, podsjetivši na ostale brendove Paga; čipku, sir i janjetinu.
„Solana Pag osmislila je program, svaki tjedan je jedna tematska cjelina u kojoj se spajaju naši proizvodi. Naravno, pružamo potporu Solani Pag, u svakodnevnom radu, i želimo da ova manifestacija preraste u jaku manifestaciju s obzirom na to da je Solana Pag najveća u Hrvatskoj i da se ovdje proizvodi najviše soli“, rekla je Karavanić napomenuvši kako su svi programi besplatni i kako je ovo izvrstan način produljenja turističke sezone.
Arhitekt Matija Pogorilić, govoreći o svojoj instalaciji, istaknuo je kako pokazuje tisućljetnu baštinu koja nastaje iz soli.
„Bartul Kašić započinje kontinuiranu nematerijalnu ostavštinu. Svojom instalacijom radimo puni krug, projicirajući nematerijalnu baštinu“, kazao je Pogorilić, dok je arhitektica Samantha Pavić naglasila kako u soli postoji tolika koncentracija inteligencije i jednostavnosti te da je to materijal koji je izgradio otok.
„Tijekom istraživanja, bilo je fascinantno saznati što je sve nastalo od soli, ne samo iz aspekta arhitekture i urbanizma, već i od same činjenice da se sol reflektirala i na pravosuđe, na novčani sustav, na dignitet obitelji. Pažani koji su radili u solani imali su pravo na veto, da ne idu u rat. Sve je usko vezano za sol“ objasnila je Pavić širu sliku.

Toni Herenda podsjetio je kako SŠ Bartula Kašića redovno, raznim događanjima, slavi lik i djelo ovog velikog Pažanina po kojem škola i nosi ime, čuvajući tako tradiciju i svoj identitet.
„Otok Pag nije samo otok soli, sira, čipke, vina, nego i Bartula Kašića“, zaključio je Herenda.
Na koncu, valja naglasiti da ova manifestacija ima za cilj i unaprijediti povezivanje, prodaju i promociju malih proizvođača otoka Paga. Grad Pag iza svoje kamene vanjštine skriva pravu riznicu blaga, a paška janjetina, paška sol i paški sir, koji nose oznaku izvornosti, postali su svjetski poznati gastronomski brendovi. Paška čipka uvrštena je na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, dok neka “Paška” blaga tek čekaju da budu otkrivena.

IZVOR: Zadarski list, autor: Doris Babić
FOTO: Katica Mustapić