Suhozidi i meje su važan dio paške prošlosti i vječni spomenik teškog života paškog težaka koji ih je stoljećima gradio i održavao. Po dužini očuvanih suhozida, od oko tisuću kilometara, otok Pag je jedno od najbogatijih područja takve izgradnje u Hrvatskoj.

Paška narodna nošnja se odlikuje posebnom ljepotom te je poznata diljem Europe. Kad se govori o paškoj nošnji, prvenstveno se misli na starinsko žensko ruho, posebno na čipku izrađenu na podlozi (nitima), košulje i pokrivalo za glavu pokrivacu.

pasko kolo

Paško kolo se kolâ uz zvukove limene glazbe. Ono se igra tri posljednja karnevalska dana, u nedjelju, ponedjeljak i utorak na središnjem gradskom trgu.

blato

Na predjelu Lokunja, u samom središtu grada Paga, nalazi se prirodno lječilište bogato taložnim blatom s visokim učinkom liječenja kod reumatskih i raznih dermatoloških oboljenja.

Robinja je pučki igrokaz koji se tadicionalno izvodi u doba karnevala te u sklopu Paškog ljeta i Etno večeri. Nekada je družina obučena u pašku nošnju i u „tursku" odoru obilazila grad i prikazivala svoje umijeće po gradskim trgovima ili pred kućom uglednika. Danas Robinju izvode tri skupine članova KUD-a „Družina".

Paška čipka je jedinstveni rad vrijednih i vještih ruku žena iz grada Paga. Čipkarstvo je na čitavom mediteranskom prostoru vrlo staro. U gradu Pagu zabilježena je njena izrada već polovicom 15. stoljeća za potrebe ženskog i crkvenog ruha.