
Skladišta soli su građevine spomeničke kategorije i nalaze se nasuprot gradske jezgre na Prosiki. Svjedok su utilitarne arhitekture prošlih vremena koji svjedoče o važnosti proizvodnje soli za Pažane. Prva tri skladišta podignuta su u 17. stoljeću, a ostalih šest za vrijeme Druge austrijske uprave.
Kula Kamerlengo u izvornom obliku više ne postoji. Danas se u prostorima nekadašnje kule smjestila gradska uprava, a tijekom ljetnih mjeseci Gradska vijećnica služi kao izložbeni prostor za razne likovne umjetnike.

Crkva sv. Frane nalazi se u sjevernom dijelu stare gradske jezgre. Podignuta je u drugoj polovici 15. stoljeća, a radovi na pročelju potrajali su do sredine drugog desetljeća 16. stoljeća. Uz ovu crkvu bio je samostan franjevaca konventualaca koji je ukinut 1785. godine.

Stari grad Pag nalazi se kilometar južno od današnje gradske jezgre. Nekada veliki i bogati grad, danas je bogato arheološko nalazište i svetište. Sačuvana je Crkva sv. Marije u romaničkom stilu u kojoj se nalazi kip Majke Božje te ruševine franjevačkog samostana.

Grad Pag je već krajem 19. stoljeća imao jedan od prvih sunčanih satova u Europi. Oznaka 15 meridijana nalazi se oko pet kilometara od Paga na makadamskom putu u predjelu Sveta Marija Magdalena, a u liniji presjecanja nalazi se mramorni znamenik.

Grad Pag su do polovice 19. stoljeća opasavale su velike i lijepe zidine s obrambenim kulama. Pag je imao nekoliko gradskih vrata, a najveća su bila na predjelu Katine koja su se zvala Porta Marina od kojih je sačuvan navratnik kneza Nikole Tiepola, a južnije od njih bila su Mala vrata.