Stari grad Pag nalazi se kilometar južno od današnje gradske jezgre. Nekada veliki i bogati grad, danas je bogato arheološko nalazište i svetište. Sačuvana je Crkva sv. Marije u romaničkom stilu u kojoj se nalazi kip Majke Božje te ruševine franjevačkog samostana. Pažani tradicionalno svake godine na dan Velike Gospe hodočaste iz Starog grada prema novom Pagu noseći kip Blažene Djevice Marije. Zavjetna procesija pojavila se 1885. godine. U gradu Pagu se 1852. godine pojavila kolera koja je harala u intervalima. Da bi se spriječila zaraza, tih godina iseljena su sva groblja iz grada i crkava. Na dan Vele Gospe davne 1885. godine Pažani su se spontano okupili u Starome gradu oko Gospina kipa, moleći ju da spasi ljude od opake bolesti. Uzeli su na ruke Gospin kip i doveli ga u pašku Zbornu crkvu. Zadnje žrtve kolere pokopane su 16. kolovoza te godine, na blagdan Sv. Roka. Tada su se Pažani zavjetovali da će svake Velike Gospe donijeti kip u Pag i da će ona 22 dana, do Male Gospe, biti u Zbornoj crkvi kako bi joj vjernici zahvalili i molili se za spas, zdravlje, mir i ljubav.
Unutar samostanskog dvora nalazi se bunar sa pitkom vodom. Prema legendi, za jedne strašne suše Pažani su se obratili Majci Božjoj za spas. Jednog jutra, nakon dugih molitvi, samostanski bunar je osvanuo pun vode i spasio Pažane od suše.